Predstavljanje knjige ''Daždbogova djeca'' autorice Arijane Grginčić

U četvrtak, 17. rujna u 18 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka bit će predstavljen roman ''Daždbogova djeca'' autorice Arijane Grginčić. Susret će moderirati Antonia Sirotich. 

O romanu

''Daždbogova djeca'' roman je čija radnja prati Vasilisu, mladu djevojku koja živi u selu  pored Kijeva tijekom ranog srednjeg vijeka. Vasilisina je pokojna baka navodno bila povezana s bogovima te je mještani pamte kao svojevrsnu vješticu. Isti karakter  pripisuju Vasilisi te se pouzdaju u njene nadnaravne sposobnosti u koje Vasilisa sama ne vjeruje iako rado uči o njima od neobične vračare, Stare Tare. 

Nakon što novi knez Vladimir dođe na vlast i prihvati kršćanstvo, Vasilisino je selo razoreno jer su seljaci pružali otpor prisilnom pokrštavanju i zakonima novog kneza. Vasilisa pobjegne s grupom Sjevernjaka (Vikinga ili Varjaga) s misijom pronalaska zemlje iz bajki, Lokomorije, i bogova koji će pomoći spasiti njen narod. Na putu susreće bića mitologije u koje prije nije vjerovala. Neki joj, poput lešija i Sivog Vuka, pomažu jer se s nasilnim pokrštavanjem šire strah i gubi vjera, što omogućuje Mraku da se širi svijetom, istovremeno uništavajući bića poput Sivog Vuka, rusalki, lešija i domovoja. Zloćudna joj se bića, poput Likho i Psoglavih, suprotstavljaju i Vasilisa jedva preživljava te sukobe. Dok putuje s Varjazima, biva zahvaćena u njihove bitke i pohode s ciljem svrgavanja danskog kralja koji je dao smaknuti oca njihove  predvodnice, Karin. 

Vasilisi pomaže i duh njene bake, Larise, koju viđa otkad joj je darovana narukvica s ugraviranim simbolom slavenske rozete. Larisa Vasilisi otkriva istinu o svojoj životnoj priči i ljubavniku sa Sjevera, Vasilisinu nepoznatu djedu. Shvativši da je Karin prorečena ista sudbina kao i njoj i saznavši za povezanost između njihovih  predaka, Vasilisa spoznaje da su njih dvije u bliskom rodu. Počinje razmatrati mogu li dvije osobe imati istu sudbinu i je li ona nepromjenjiva, ili je pak potpuna laž. 

Sjevernjake i Vasilisu put vodi do Arkone, posljednjeg uporišta slavenskog naroda koji se odupire kristijanizaciji i zauzimanju teritorija od strane danskog kralja. Vasilisu put odvede još dalje; u zemlju bogova.

O autorici 

Ime mi je Arijana Grginčić. Rođena sam u Rijeci 19. 10. 2003. gdje živim i danas.  

Trenutno sam studentica treće godine studija Povijest i Povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci. 2024. sudjelovala sam u Erasmus programu u Skopju, a 2025. u Krakowu. Redovito već dvije godine radim u Pomorsko-povijesnom muzeju Rijeke i Primorja (digitalizacija muzejske građe). 

2025. sudjelovala sam na konferenciji Vestigia studenata Povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu sa samostalnim istraživačkim radom s temom marginalizacije žena u hrvatskoj i kastavskoj mitologiji i folkloru. 

U slobodno se vrijeme bavim pisanjem romana, novela i poezije. Prvi roman koji sam samostalno izdala, ,,Potraga mutiranog srca”, dostupan je u riječkoj gradskoj knjižnici. Roman ,,Daždbogova djeca” izdan je 2026. godine. Postoji i nastavak priče koji se nadam izdati u što bližoj budućnosti. 

Namjeravam nastaviti sa spisateljskom i povjesničarskom karijerom, s ciljem zaposlenja u struci i očuvanja lokalne riječke i kastavske baštine te uspomene na NOB. Osobito mi je stalo do kulturnog i radničkog aspekta povijesti, što je vidljivo u mojim literarnim radovima. 

Izdavanje romana sufinancirao SKC.